Tradicijski nakit
Povijest mi nije bila najdraži predmet u školi, ali neke povijesne stvari ipak volim. Pogotovo kad je riječ o nakitu.
Iako rijetko (samo u posebnim prilikama) nosim velike naušnice, odlučila sam si jednom prilikom kupiti malo veće konavoske naušnice. Zaljubila sam se na prvi pogled. Kako sam počela raditi nakit, zapitala sam se zašto si ne bih sama napravila i konavoske naušnice. Bazu naravno ne radim sama, za to još nemam uvjeta, ali nikad se ne zna. Pronašla sam vrlo kvalitetne baze i na njih stavila kamenčiće i bisere koje volim. Dobila sam kompletne starinske ili, ljepše rečeno, tradicijske naušnice – Konavoke.
Zašto tradicijski nakit? A zašto ne?
Tradicija je u modi, a Tradicijski nakit savršen je spoj povijesti i modernih trendova. Romantičan je, elegantan, decentan i vječan, i zato ga volimo.
Nekoliko je vrsta i verzija tradicijskog nakita, a mi ćemo spomenuti dvije možda najpopularnije vrste, a to su konavoske naušnice i šibenski botuni.
Konavoske naušnice, konavoke ili verižice potječu iz Dubrovnika. Dubrovački zlatari djeluju od 13. stoljeća, a najveći procvat doživjeli su u 14. i 15. stoljeću. Nakit se izrađivao u romaničkom, gotičkom te baroknom stilu. Zlato se u plemićkom staležu koristilo za isticanje statusa.
Najveće remek djelo dubrovačkh zlatara je relikvijar glave svetog Vlaha. Ručno je izrađen od zlata, emajla i bisera, a može se vidjeti u procesiji za Festu svetog Vlaha 3. veljače.
Danas se još uvijek proizvode tradicionalni predmeti među kojima su i konavoske naušnice. U obliku su zlatnih ili srebrnih prstenova i ukrašene na razne načine. U staro doba u Konavlima točno se znalo tko nosi kakve naušnice pa su tako najstarije žene nosile najveće naušnice, a djevojčice najmanje.
Konavoske naušnice s ponosom nosi i jordanska kraljica Ranija što nam je velika čast.
Šibensko puce (botun)
Meni druge po redu najdraže naušnice su one ukrašene šibenskim botunima.
Šibensko puce (šibenski botun, toka) je okruglo srebrno puce napravljeno tehnikom filigrana.
Puce je kroz povijest imalo značaj poput oružja ili vojničkog ordenja, jer su ga u odjeći imali samo muškarci - i to oni sposobni za oružje i nagrađeni zbog vojnih zasluga. U tom je smislu krupno filigransko puce bilo simbol društvenog statusa, kako spram žena i nedoraslih muškaraca.
Slično kao i s niskom crvenom kapom kakva je među pukom gradova sjevernodalmatinske obale bila poznata i u Zadru i u Šibeniku, zbog migracija i demografskih promjena ova je višestoljetna rukotvorna tradicija namijenjena širokom pučkom nošenju po narodnom ukusu ostala dulje asocirana Šibeniku.
Umijeće izrade šibenskog puceta i danas je živo u zlatarskim radionicama, a puce slovi kao jedan od autentičnih šibenskih suvenira. Među čuvenijim odjevnim cjelinama temeljenima na narodnoj tradiciji šibensko je puce sastavni dio „dalmatinskog veštita” kakav se kroji u Trogiru. I u nizu drugih situacija, poput protokolarnih darivanja stranih gostiju, šibensko puce kao narodna tradicija ovog dijela Hrvatske poprima obilježja nacionalnog čuvenja.
Šibenski botun je kroz povijest krasio muške narodne nošnje, a tijekom posljednjeg desetljeća prepoznat je kao originalni šibenski suvenir. Danas se može kupiti u obliku naušnica, prstenja, privjesaka, igli za kravatu, broševa, ogrlica i sl.
Originalni botun je izrađen od srebra, točno u određenoj veličini, međutim danas ga možete pronaći i od zlata i aluminija, u različitim veličinama. Godine 2007. Hrvatska turistička zajednica proglasila ga je najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Šibenski botun danas čini sastavni dio nošnji šibenskih klapa.
Tradicijski nakit je „must have“ svake sezone pa iskoristite priliku i pronađite svoj omiljeni komad u našoj ponudi tradicijskog nakita.
